O NAMA

Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku

Matica hrvatska, najstarija hrvatska književno-znanstvena udruga, osnovana je u Zagrebu 1842. kao Matica ilirska, važna stečevina hrvatskoga narodnog preporoda, i ostaje s tim imenom do 1874. godine. Uz širenje znanosti i književnosti, cilj joj je bio izdavanje «starih klasika ilirskih, osobito dubrovačkih», pa je prvo Matičino izdanje bio Osman Ivana Gundulića.

Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku utemeljila je 1954. (do 1966. nazivao se Pododbor MH), skupina kulturnih djelatnika i entuzijasta volontera uglavnom iz Dubrovnika, kako bi se Gradu odalo veće poštovanje i značenje u suvremenome kulturnom životu Hrvatske. Godine 1964. pokrenuta je javna tribina «Katedra MH u Dubrovniku», preko koje je u prvih desetak godina obilježeno više obljetnica i proslava, simpozija i izložbi, primjerice 100. godišnjica rođenja Iva Vojnovića (1957.), 250 godina od rođenja Ruđera Boškovića (1961.), 100. obljetnica narodnog preporoda u Dalmaciji, s izložbom (1962.), 120 godina od osnivanja MH, s izložbom (iste godine), simpozij povodom 400. godišnjica smrti Marina Držića i mnogih drugih tijekom svoje neprekinute djelatnosti do 1971. godine.

Prvi broj časopisa «Dubrovnik» izišao je krajem 1955. i obuhvaćao je vrlo prestižno područje djelovanja. U prvom njegovom  Uredništvu, tada još zvanoga Pododbora, bili su Vladimir Čaldarević, Nikola Ivanišin, Stjepan Kastropil i Marija Novaković. U otežanim okolnostima vladajućega realsocijalizma, nastojalo ga se učiniti djelatnim kulturnim čimbenikom pretežno usmjerenim na kulturnu problematiku u dubrovačkoj prošlosti. Tijekom vremena  uspjeli su se okupiti i afirmirati mladi domaći književni i znanstveni potencijali. U časopisu surađuju. Dubravko Skurla, Luko Paljetak, Feđa Šehović, Milan Milišić, Stijepo Miović Kočan, Miljenko Foretić, Vlaho Benković i dr. Godine 1967. časopis se sve više uključuje u suvremena društvena zbivanja, objavljuje razgovore o urbanizmu i turizmu i projektu južnog Jadrana, te o Dubrovačkim ljetnim igrama od 1968. godine. Naklada doseže tisuću primjeraka i dobiva  sve opća priznanja. Uređuju se tematski brojevi posvećeni Marinu Držiću, Franu Supilu, a u br. 2 (?) 1971. donosi se ambiciozan projekt  s tezama «O kongresu hrvatske kulture», koji okuplja tadašnja vodeća imena: Vlada Gotovca, Franju Tuđmana, Grgu Gamulina, Branimira Donata, Ljudevita Jonkea, Miroslava Brandta, Cvita Fiskovića, Ivu Frangeša, Šimu Đodana, Vlatka Pavletića i druge. Godine 1967. donesena je bila u Zagrebu Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, i sve se više zaoštrava politička borba reformističkih struja protiv konzervativnih snaga, što je završilo privremenim zaustavljanjem društvenog napretka u Hrvatskoj koncem 1971. godine. Tako su 1969. započeli smišljeni su napadi na Maticu hrvatsku, pa time i na njezin dubrovački  ogranak, posebice na časopis «Dubrovnik» kao zagovaratelja promidžbe hrvatskoga kulturnog naslijeđa, što nadasve eskalira 1971. godine. U prosincu je bio zabranjen rad Matice hrvatske, a časopis «Dubrovnik» politički je okrivljen kao izravni prijenosnik ideja tzv. kontrarevolucionarne skupine iz središnjice u Zagrebu, pa je policijski zaplijenjena sva dokumentacija i novčana imovina Ogranka. Glavni urednik Miljenko Foretić bio je pritvoren i suđen, mnogi članovi Upravnoga odbora policijski su zlostavljani i osuđivani, gurnuti u dugogodišnju izolaciju s uskraćenim osnovnim građanskim pravima. Sudskom odlukom zaplijenjeni su bili brojevi 1-3 časopisa «Dubrovnik» iz 1971., a u tiskari su uništeni br. 4 i 5 u pripremi.

Više godina, sve do obnove Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, časopis je i nadalje izlazio u izdanju Socijalističkoga saveza, što Matica načelno nije htjela prihvatiti kao kontinuitet takvu izlaženju svojega glasila.

Nakon 18 godina, kada su se bili  počeli rušiti totalitarni komunistički režimi i počela se realizirati nada u slobodnu Hrvatsku, i nakon odluke Središnjice MH u Zagrebu u prosincu 1989., naš Ogranak je prvi u Hrvatskoj, na poticaj Hrvoja Kačića, s članovima Upravnog odbora koji nisu napustili Maticu, odmah odlučio nastaviti s radom. Poseban je doprinos prvim slobodnim demokratskim izborima u Hrvatskoj prikupljanje potpisa dubrovačkih javnih i kulturnih djelatnika.

Tako je 1990. pokrenuta nova serija časopisa pa se do današnjih dana, 2011. godine. Ogranak MH u Dubrovnik svojim se radom profilirao kao jedan od najboljih i najproduktivnijih u Hrvatskoj, posebice njegov «Dubrovnik», časopis za znanost, nova serija, izlazeći godišnje u četverobroju i stekavši poseban ugled među  Matičinim časopisima. Godine 1992., njegov dvobroj 2-3 «Dubrovnik u ratu» reprintiran je 2 puta, a III. skraćeno izdanje prevedeno je i na engleski, «Dubrovnik in war»,pa je u ediciji «Posebna izdanja» doživio je nevjerojatna 33 izdanja i tako je u inozemstvu postao jedan od najboljih promotora  istine o napadu na Dubrovnik i Hrvatsku. Knjiga je još uvijek vrlo tražena, posebno za turističke sezone.

Uz časopis, Ogranak MH u Dubrovniku tijekom godina pokrenuo je više posebnih biblioteka: «Prošlost i sadašnjost» (39 knjiga), «Mladice» (namijenjeno mladim autorima, 7 knjiga), «Cvijeta» (slikovnice za djecu, 4 knjige), «Posebna izdanja» (51 knjiga), «Dubrovačka književna baština» (2 knjige), «Psyche» (5 knjiga), «Zajednička izdanja» (u suradnji s drugim nakladnicima, 16 knjiga).

Anica Kisić

Članovi Predsjedništva Ogranka matice hrvatske u Dubrovniku:

Slavica Stojan, predsjednica

Ivan Viđen, tajnik Ogranka

Luce Serdarević, gospodarska tajnica

Vesna Čučić

Jelena Obradović Mojaš

Rina Kralj-Brassad

Sanja Dražić

Članovi Nadzornog odbora Ogranka matice hrvatske u Dubrovniku:

Liljana Betica Radić

Nita Svilokos

Izdavački odbor:

(članovi predsjedništva)

Uredništvo časopisa Dubrovnik:

Davor Mojaš (glavni urednik)

Slavica Stojan

Ivan Viđen